Medonosne pčele koriste nektar za proizvodnju meda, kojim se hrane one i njihovo potomstvo kroz cijelu godinu, a ne samo u doba dok biljke cvijetaju.
Za proizvodnju pola kilograma meda potrebno je prikupiti nekat sa oko 4 milijuna cvjetova, a tijekom sezone u jednoj košnici pčele mogu prikupiti i pedesetak kilograma meda, što znači da moraju prikupiti nektar sa oko 400.000.000 cvjetova.
Kako bi to mogle efikasno učiniti u sezoni cvatnje, pčele se organiziraju tako da ne troše nepotrebno resurse.
U potragu za nektarom najprije odlaze pčele "izviđači", ravnajući se na svom letu prema položaju sunca.
Nakon što pronađu cvijeće vraćaju se u košnicu i saopćavaju drugim pčelama u kojem pravcu trebaju letjeti i koliko daleko.
- Tko je pčele naučio da se orjentiraju prema suncu?
- Kako pčele znaju izračunati pomak sunca kroz dan?
- Kako pčele znaju izračunati udaljenost?
- Tko ih je naučio plesni "jezik" kojim jedna drugoj objašnjavaju gdje se nalazi izvor nekatara?
Te i mnoge druge osobine pčela nisu mogle nastati postepeno, jer bez i jedne od njih pčele koje su bile u "izviđenju" i otkrile cvijeće s nektarom, ne bi mogle objasniti drugim pčelama gdje se to mjesto nalazi, te bi ubrzo pčele umrle od gladi.
Link na YouTube video; https://youtu.be/nXsOMDh4Mzk
Medonosna pčela prkosi teoriji evolucije
Photo by Dmitry Grigoriev on Unsplash