Jer kao što su po neposlušnosti jednoga čovjeka mnogi bili učinjeni grešnicima, tako će i po poslušnosti jednoga mnogi biti učinjeni pravednima.
Rimljanima 5,19
Nisam došao zvati pravednike, nego grešnike na pokajanje.
Luka 5,32
Razvijamo društvo u kojem se pojam grijeha dovodi u pitanje. Ubojstvo, izdaja i krađa općenito se smatraju ozbiljnim prekršajima u usporedbi s lažima, prijevarom ili zavišću. Ali grijeh je više negoli zla djela, neljubazne riječi ili loše misli: to je sila unutar naše naravi i naslijeđena od naših predaka, sila koja nas navodi na to da živimo odvojeno od Boga i, kao ishod toga, protivno Njegovoj volji.
Riječ „grijeh“ izvorno je značila „promašiti cilj“ ili „ići pogrešnim putem“. „Cilj“ je idealan primjer savršenstva koje je priznao Bog i ispunio Isus Krist, Sin Božji i savršen čovjek. U usporedbi s Njim, nitko nije postigao cilj koji je Bog tražio od svojeg stvorenja. Svi smo mi grešnici (Rimljanima 3,23).
Čak i oni koji nikada nisu nešto ukrali ili počinili zločin moraju priznati da su u životu lagali ili gajili zle misli. Takvo što mi možemo nazivati malim grijesima, ali grijeh nas, koliko god ozbiljan bio, odvaja od Boga i vodi do suda i osude. Međutim, Bog nas ne ostavlja u bezizlaznim okolnostima. Da bi nas izbavio iz tog stanja, želi da priznamo da smo grešnici i nudi nam oproštenje. Ne bismo li trebali prihvatiti taj oprost?
Po Isusu Kristu se „propovijeda oproštenje grijehâ; i po njemu se opravdavaju svi koji vjeruju“ (Djela 13,38.39).
Današnje čitanje: Job 9,1-35 · Djela apostolska 8,1-13
Mobilna aplikacija: